Divlji šipak: Aromatična čarolija jeseni u vašoj kuhinji

Divlji šipak, plod divlje ruže nije samo šareni ukras jesenskih krajolika. Ovo skromno voće krije obilje dobrobiti za naše zdravlje.

Listopad i studeni idealno su vrijeme za berbu ploda divljeg šipka također poznatog kao divlja ili pasja ruža (lat. Rosa canina).

Latinski naziv „canina“ potječe još iz antičkih vremena, kada je grčki liječnik Hipokrat rane od ugriza pasa liječio upravo korijenom ovoga grma.

Ove male narančasto-crvene bobice ovalna oblika prava su riznica vitamina C – sadrže ga više nego limun,naranča i paprika zajedno!

Stoga je šipak idealan za pripremu toplog zimskog čaja koji će osnažiti vaš imunitet i zaštititi vas od prehlade i gripe.

A dobra je vijest i ta da se preradom šipka u marmeladu, sirupe ili čaj koncentracija i snaga vitamina C gotovo nimalo ne gubi.

U nastavku pročitajte zašto biste trebali razmotriti uključivanje ovog čuda prirode u svoju svakodnevnu ishranu.

Divlji šipak: prirodno čudo blagotvorno za zdravlje

Kroz povijest šipak se koristio za brojne zdravstvene tegobe – za ublažavanje proljeva, liječenje plućnih bolesti, prehlade, upale grla, te kao diuretik.

Novija istraživanja provedena u Danskoj pokazala su i da ovi crveni plodovi mogu uvelike ublažiti tegobe artritisa jer djeluju kao prirodni analgetik.

Poznato je i da čaj od šipka pomaže protiv nakupljanja pijeska i kamenaca u bubrezima i mokraćnim kanalima.

U ljekovite svrhe najčešće se koristi plod, a nešto rjeđe listovi i cvjetovi ove biljke.

Ulje sjemenki divljeg šipka danas je jako popularan sastojak organske i prirodne kozmetike zahvaljujući njegovim antioksidativnim, antiage i regenerativnim svojstvima.

Plodove možete osušiti te ih iskoristiti za kuhanje čaja protiv umora i prehlade ili od njih izraditi izvanrednu marmeladu, piše Alternativa za vas.

Osim toga, divlji šipak se može konzumirati na ostale načine – kao čaj, džem, sirup ili kao dodatak jelima.

Bez obzira na način konzumacije, dobrobiti koje pruža su neprocjenjive. Uključite ovaj prirodni dar u svoju prehranu i doživite pozitivne promjene u svom zdravlju i dobrobiti.

Što sve šipak sadrži:

• vitamin C (u obilju)!
• vitamine A i E
• pektin
• fruktozu
• željezo
• kalij
• voćne kiseline
• tanine
• karotenoide
• flavonoid rutin
• elaginsku kiselinu
• likopen

Ljekovita svojstva divljeg šipka

Riznica vitamina C

Divlji šipak izuzetno je bogat vitaminom C, esencijalnim nutrijentom koji jača imunološki sustav. Samo šaka plodova divljeg šipka zadovoljit će vaše dnevne potrebe za ovim važnim vitaminom, što ga čini izvrsnim saveznikom u borbi protiv prehlade i gripe.

Antioksidativno obilje

Ovo voće prepuno je antioksidansa koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, smanjujući rizik od kroničnih bolesti poput bolesti srca i raka. Redovita konzumacija divljeg šipka može poboljšati vaše cjelokupno zdravlje i pridonijeti dugovječnosti.

Čuvar srca

Divlji šipak ima svojstva koja podržavaju zdravlje srca. Bogata je vlaknima, vitaminima i mineralima koji pomažu u smanjenju razine kolesterola, održavajući srce jakim i zdravim.

Saveznik probave

Vlakna prisutna u divljoj ruži podržavaju zdravlje probavnog sustava, olakšavaju probavu i sprječavaju probleme poput zatvora. Osim toga, divlji šipak ima blagi diuretski učinak, pomaže tijelu da se riješi toksina i viška tekućine.

Zaštitnik od bakterija i virusa

Flavonoidi sadržani u šipku štite ga od patogena iz okoline, kao što su bakterije i virusi. 

Vitamin C najsnažnije je sredstvo protiv infekcija, osobito u prevenciji gripe i prehlade.

Zbog toga je šipak odlično sredstvo za jačanje imuniteta, te prirodna pomoć oporavku organizma nakon bolesti.

Prijatelj kože

Osim što je koristan za unutarnje zdravlje, divlji šipak blagotvorno djeluje i na kožu. Zahvaljujući visokom sadržaju vitamina C, divlji šipak doprinosi zdravoj koži, čineći je sjajnom i blistavom.

Borac protiv upale

Divlji šipak poznat je po svojim protuupalnim svojstvima. Redovito uzimanje ovog voća može pomoći u smanjenju upale u tijelu, čime se smanjuje rizik od raznih upalnih bolesti.

Prirodna energetska bomba

Zahvaljujući visokom sadržaju vitamina i minerala, divlji šipak prirodni je izvor energije. Dodajte ga u svoj dnevni jelovnik i primijetit ćete povećanje energije i izdržljivosti tijekom dana.

Neprijatelj stresa

Divlji šipak nije samo ukusan, već djeluje i umirujuće. Bogato vitaminom C, ovo voće pomaže u smanjenju razine stresa i tjeskobe. Antioksidansi prisutni u čokoladici također igraju ključnu ulogu u smanjenju oksidativnog stresa u mozgu, što može poboljšati vaše mentalno zdravlje.

Podrška imunološkom sustavu

Redovita konzumacija plodova divljeg šipka jača imunološki sustav, čineći organizam otpornijim na razne infekcije i bolesti. Osim vitamina C, nar sadrži i druge korisne tvari poput vitamina A, vitamina K i bakra koji imaju ključnu ulogu u održavanju imunološkog sustava u top formi.

Saveznik u kontroli težine

Vlakna i hranjive tvari u divljoj pločici čine je izvrsnim saveznikom u procesu mršavljenja. Vlakna poboljšavaju osjećaj sitosti, sprječavaju prejedanje, dok hranjive tvari daju energiju i podržavaju tonus mišića.

Čuvar zdravlja očiju

Beta-karoten, koji se nalazi u divljem šipku, važan je za zdravlje očiju. Ova tvar se u tijelu pretvara u vitamin A, ključnu hranjivu tvar za očuvanje vida. Redovita konzumacija plodova divljeg šipka može smanjiti rizik od raznih problema s vidom, uključujući i makularnu degeneraciju.

Pomoćnik u regulaciji šećera u krvi

Istraživanja su pokazala da divlji nar može pomoći u kontroli razine šećera u krvi, što ga čini korisnim dodatkom prehrani za osobe s dijabetesom. Fitonutrijenti prisutni u pločici mogu poboljšati osjetljivost na inzulin i stabilizirati razinu šećera u krvi.

Prijatelj zglobova i mišića

Trjeslovine  kojima je šipak bogat također su odlični saveznici zdravlja.

Blagotvorno djeluju na mišiće, kosti i sluznicu, štite ih od uzročnika bolesti i pomažu u njihovom liječenju.

Zbog protuupalnih svojstava šipak se smatra dragocjenim prirodnim sredstvom za liječenje artritisa te gihta i reume.

Istraživanje iz 2007. godine provedeno na pacijentima koji su patili od upale zglobova potvrdilo je snažne učinke šipka na ublažavanje upalnih procesa.

Kod pacijenata koji su svakodnevno uzimali kapsulu šipka bol je smanjena za čak 40 %.

Borac protiv bubrežnih kamenaca

Šipak je bogat voćnim kiselinama koje imaju značajnu ulogu u liječenju bolesti mjehura i bubrega.

Od velike je važnosti u prevenciji bubrežnih i mokraćnih kamenaca.

Zaštitnik od karcinoma

Posljednjih desetljeća istraživanja su pokazala da prehrana bogata antioksidansima ima ključnu ulogu u prevenciji raznih bolesti, uključujući rak. U tom je kontekstu divlji šipak došao u središte znanstvene pozornosti zbog svojih iznimnih antioksidativnih svojstava.

Divlji šipak je bogat vitaminom C, flavonoidima i karotenoidima koji su snažni antioksidansi. Antioksidansi neutraliziraju slobodne radikale u tijelu, koji su poznati uzročnici oštećenja stanica i razvoja raka. Redovita konzumacija plodova šipka pomaže u održavanju zdravih stanica, štiteći ih od malignih promjena.

Kronična upala igra ključnu ulogu u razvoju mnogih vrsta raka. Divlji šipak sadrži fitokemikalije koje imaju izražena protuupalna svojstva. Smanjenjem upale u tijelu, divlji šipak smanjuje rizik od kancerogenih procesa.

Neke studije su pokazale da ekstrakti šipka imaju sposobnost inhibicije rasta tumorskih stanica. Biokemijski sastav divljeg šipka pokazuje potencijal zaustavljanja širenja i rasta malignih tumora, što ga čini značajnim u borbi protiv raka.

Divlji šipak jača imunološki sustav, poboljšavajući sposobnost tijela da prepozna i uništi abnormalne stanice. Ojačani imunološki sustav znači učinkovitiju borbu protiv stanica raka, pomažući tijelu da se odupre malignim procesima.

Branje šipka

Svake godine s dolaskom jeseni divlji šipak (Rosa canina) procvjeta svojim jarko crvenim plodovima, što označava početak sezone berbe.

U mnogim zemljama širom sveta, branje divljeg šipka se smatra tradicionalnom aktivnošću koja je prenošena s koljena na koljeno. Stariji članovi zajednice su prenosili svoje znanje mlađim generacijama, ohrabrujući ih da čuvaju i nastave ove običaje.

Ova tradicija ne samo da osigurava pristup zdravoj hrani, već povezuje ljude s prirodom i čuva kulturne identitete i tradiciju svakog kraja.

Osim toga, sakupljanje plodova šipka znači boravak na otvorenom, daleko od gradske vreve. Šetnja šumom ili poljem u potrazi za zrelim plodovima šipka pruža priliku za udisanje svježeg zraka, opuštanje i eliminaciju stresa.

Divlji šipak: Tehnika branja

Ovaj samonikli, ukrasni grm lako ćete prepoznati po jarko narančastim ili crvenim plodovima.

Naći ćete ga na rubovima šuma, livada, pašnjaka, u šikarama. I naravno, ne berite ga odmah uz cestu zbog onečišćenja.

Bobičasti plodovi su dužine od jednog do dva centimetra, okruglastog do eliptičnog oblika, slatko-kiselog okusa. Osim ploda, korisni dijelovi ove biljke su i cvjetne latice, pupoljci te listovi.

Latice koje se beru u proljeće upotrebljavaju se za izradu džemova i sirupa.

Koriste se i kao dodatak jelima – salatama, jogurtima, frapeima i sl. 

Lišće šipka je, kao i plod, izvrstan izvor vitamina C. Bere se kada je vrlo mlado, a potom se suši u svrhu pripreme čajeva.

Cijenjeni su i pupoljci od kojih se radi ekstrakt.

Plodovi šipka se beru po suhom i sunčanom vremenu, od sredine rujna do sredine listopada.

Plodove berite dok su crveni i čvrsti (ne prezreli i mekani) te ih odmah stavite sušiti.

Na jednom grmu berbu je potrebno vršiti u nekoliko navrata jer svi plodovi ne dozrijevaju istovremeno.

Nakon ubiranja, bobice šipka je preporučljivo uzdužno prerezati i odmah sušiti na temperaturi od oko 40 °C.

Isključivo svježe ubran šipak sušen na ovoj temperaturi zadržat će svoju prirodnu boju.

Nakon sušenja bobice se mogu samljeti ili sitno narezati i pohraniti u papirnate ili platnene vrećice

Prilikom branja treba koristiti rukavice kako ne bi došlo do ogrebotina od bodlji koje šipak ima.

Tvrđi plodovi šipka koriste se za sušenje, dok one omekšale možete iskoristiti za pripremu marmelada i džemova.

Sušenje

Naši su stari šipak uvijek sušili prirodno, na suncu, iako se danas, zbog mogućih gljivica, preporučuje sušenje u pećnici.

Prije sušenja plodovima odstranite peteljke i tvrde krajeve. Možete sušiti cijele plodove no bolje ih je prepoloviti i očistiti od unutrašnjih sjemenki i dlačica. Dok dirate plodove šipka, nemojte trljati oči zbog moguće iritacije i svrbeža.

Sušenje na suncu: rasprostrte plodove i ostavite na prozračnom i osunčanom mjestu nekoliko dana. Povremeno ih okrenite.

Sušenje u pećnici: zagrijte pećnicu na 40-50 stupnjeva. Plodove šipka rasporedite na papir za pečenje pa stavite u pećnicu na 3-4 sata. Ostavite pećnicu za jedan prst odškrinutu.

Kada se šipak osuši u pećnici, izvadite ga i ostavite da se ohladi. Možete ga ubaciti u multipraktik pa dodatno izmiksati.

Sušeni šipak čuvajte u pamučnim vrećicama na nekom prozračnom i hladnom mjestu ili pak u staklenci. Može vam trajati oko godinu dana.

Divlji šipak: Čaj protiv umora i prehlade

U lončić ulijte šalicu-dvije hladne vode i dodajte žličicu-dvije osušenih plodova šipka.

Zakuhajte pa poklopljeno kuhajte na laganoj vatri oko 5 minuta. Potom isključite i ostavite da odstoji 8-10 minuta.

Procijedite čaj kroz gusto cjedilo (zbog mogućih dlačica iz šipka koje bi vam mogle zasmetati u grlu) te po želji dodajte žličicu meda i malo limuna.

Procijeđeni šipak koji ostane od čaja možete čak iskoristiti i za još jednu pripremu čaja.

Divlji šipak: Čaj za prevenciju kamenca u bubrezima

Sastojci:

1 žlica šipka
5 dcl kipuće vode
2 žlice meda
sok 1/4 limuna

Priprema:

Šipak prelijte s kipućom vodom i ostavite da odstoji 8 do 10 minuta.

Procijedite te dodajte med i limunov sok.

Čaj pijte 3 puta dnevno, prije obroka.

Divlji šipak: Čaj za kroničnu upalu bubrega

Sastojci:

Koristite sljedeće biljke u jednakom omjeru (npr. 1 čajna žličica):

• šipak
• kadulja
• preslica
• borovnica
• bokvica

+ 3 dcl vode

Priprema:

Pomiješajte sve navedene biljke, a potom u šalicu odvojite jednu žličicu mješavine. Prelijte je kipućom vodom i ostavimo 10 do 15 minuta da odstoji, a zatim procijedite.

Čaj pijte ujutro natašte i navečer prije spavanja.

Sirup od divljeg šipka

Sastojci:

280 g smeđeg šećera (ili 12 žlica meda)
100 g šipka
1,5 l vode
vanilin šećer

Priprema:

Zakuhajte vodu, šećer i vanilin šećer do vrenja, odnosno dok se šećer ne otopi.

Dodajte šipak te još kratko prokuhajte.

Procijedite kroz gustu lanenu krpu, kako bi eliminirali dlačice prisutne u šipkovom plodu.

Ulijte u sterilizirane bočice i pohranite na tamno i hladno mjesto.

Otvorenu bočicu čuvajte u hladnjaku i potrošite u roku 10 dana.

Sirup možete koristiti za ukrašavanje i obogaćivanje kolača, sladoleda, voćnih kupova, pudinga, palačinki i drugih poslastica.

Možemo zaključiti da je divlji šipak pravo čudo prirode, koje nudi obilje zdravstvenih i estetskih benefita. Uključivanje ovog čarobnog ploda u vašu ishranu nije samo korak ka boljem zdravlju, već i ka energičnosti i ljepoti.

Priroda je uistinu neiscrpan izvor čuda koja čekaju da budu otkrivena, a divlji šipak jedan je od najljepših primjera tog čuda.