30 činjenica o snovima i spavanju

Jeste li znali – o snovima i spavanju

• Najdulje zabilježeno razdoblje nesanice (deprivacije) je 18 dana, 21 sat i 40 minuta.

• Većina ljudi spava s blago otvorenim očima. To se događa tijekom vrlo kratkog zatišja koje traje samo nekoliko milisekundi.

• Odrasli sanjaju u prosjeku 1,5 do 3 sata ukupno svake noći.

• Ako vam treba više od 5 minuta da zaspite, to je pokazatelj da ste neispavani. 10 do 15 minuta smatra se idealnim.

• Kvaliteta sna ovisi, barem djelomično, o fazi sna u kojoj se san pojavljuje. U REM fazi snovi su bizarniji i detaljniji te imaju zaplet. Snovi u prvoj i drugoj fazi sna su kraći i jednostavniji. Snovi u dubokom snu obično su difuzniji i često uključuju samo sanjanje određene boje ili emocije.

• Osobe koje su slijepe od rođenja nemaju nikakve slike u snovima, ali imaju pojačan osjet okusa, dodira i mirisa. Osobe koje oslijepe nakon 7. godine i dalje imaju vizualne prikaze u snovima, koji s godinama postaju bljeđi.

• Iz nepoznatih razloga, dokazano je da muškarci češće sanjaju muškarce nego žene. Ta je asimetrija univerzalna i pojavljuje se u tridesetak usporedbi muških i ženskih snova različitih dobi i kultura.

• Nedostatak sna uzrokuje razdražljivost, dezorijentiranost, halucinacije i simptome psihičkih poremećaja, a s prvom REM fazom javljaju se voluminozni i burni snovi.

• Mladi roditelji izgube 400 do 750 sati sna tijekom prve godine djeteta.

• Životinje također sanjaju, i to svi sisavci osim delfina.

• Četvrtinu života provedete spavajući, a 1/16 sanjajući, što znači da ako živite 100 godina, 6 godina će vam proteći u snovima kojih se uglavnom ne sjećate od trenutka kad se probudite.

• Postoji pretpostavka da REM faza utječe na razvoj djetetovog mozga.

• Lijekovi koji se koriste za regulaciju rada žlijezda i lučenja hormona (endokrini sustav), krvnog tlaka i za neurološke poremećaje poput Parkinsonove bolesti, mogu uzrokovati (poremetiti) oblik, sadržaj ili učestalost snova.

• Čini se da se procesi pamćenja gase u mozgu tijekom sanjanja. Kod takozvanih nespavača izumiranje tog sjećanja je potpunije nego kod drugih. Snovi se zaboravljaju uglavnom zato što su nekoherentni i/ili zato što sadrže potisnuti materijal koji podsvijest želi zaboraviti.

• Epileptičari imaju izrazito žive i uznemirujuće noćne more praćene epileptičkim napadajima tijekom noći.

• Suvremena istraživanja pokazuju da djeca sanjaju životinje više nego odrasli, a najčešće pse, konje, mačke, zmije, medvjede, lavove te mitološka bića i čudovišta.

• Istraživanja pokazuju da nakon 17 sati nespavanja dolazi do pada psihofizičke spretnosti jednako kao kod 0,05% alkohola u krvi.

• Nakon izuma tiskarskog stroja, prva knjiga snova “Oneirokritika” (Tumačenje snova) Artemidorusa Daldiana, objavljena je u 2. stoljeću ove ere i bila je jedna od prvih najprodavanijih knjiga, a njena popularnost mogla je biti samo u usporedbi s Biblijom!

• Prosječna osoba godišnje sanja oko 1460 snova, što je oko 4 sna u jednoj noći.

• Suvremena istraživanja pokazuju da nagli pad dnevnog unosa kalorija rezultira smanjenim brojem noćnih polucija kod muškaraca, kao i manjim brojem snova erotskog sadržaja.

• Neki ljudi imaju “prirodnu budilicu” koja ih budi u točno određeno vrijeme, znanstvenici ovu pojavu pripisuju adrenokortikotropinu, hormonu stresa koji je pokazatelj da sanjač reagira na stres koji se javlja prilikom buđenja.

• Općenito, trudnice pamte snove više od ostatka populacije, što se pripisuje hormonalnim promjenama u tijelu tijekom trudnoće

• Uzimanje tableta za spavanje može potisnuti REM fazu, što može imati dugoročne štetne učinke.

• Pokušaj “liječenja” nesanice uzrokovane tugom zbog gubitka voljene osobe konzumiranjem tableta za spavanje remeti prirodni tijek procesa tugovanja.

• Vitamin B (B6) i gospina trava povećavaju živost snova.

• Tijekom REM faze povećava se dotok krvi u mozak i tjelesna temperatura. Na isti način se uzbuđuju i spolni organi, odnosno doživljavaju erekciju.

• Padanje u san, koje se događa početkom noći, tijekom prve faze sna, često je popraćeno trzanjem mišića jer san prvo inicira tjelesno, a tek onda psihičko opuštanje.

• Postoji odnos između tjelesne temperature i ciklusa aktivnosti mozga tijekom spavanja. Krvožilni sustav koji provodi toplinu tijela do kože najbolje radi između 18 i 30 stupnjeva. Kasnije, tijekom života, taj se omjer sužava na 23-25 ​​stupnjeva, što je jedan od razloga zašto starije osobe imaju više problema sa spavanjem.

• Istraživanja pokazuju da ako vratite sat 60 minuta unatrag od zore, smanjit ćete vjerojatnost prometne nesreće.

• Stručnjaci tvrde da je 24-satni pristup internetu jedan od najvećih uzroka poremećaja spavanja.