Zanimljivosti o snovima i spavanju

Poznate i manje poznate činjenice i zanimljivosti o snovima i spavanju

Snovi postoje od kako je čovječanstva pa je sasvim očekivano da je do danas utvrđeno zaista mnoštvo zanimljivosti o snovima kao i o spavanju!

Više o njima možete pročitati nakon kratkog uvoda u kojemu ćemo se osvrnuti na povijest snova i procesa sanjanja.

Od samih početaka civilizacije ljudi su fascinirani snovima i njihovim značenjem.

Prvi zapisi o snovima pronađeni su na glinenim pločicama, a datiraju od 7000 godina prije Krista.

Pojedine primitivne civilizacije snove su smatrale realnošću i vjerovale se da su oni zapravo samo produžetak realnosti.

Drevni narodi su proces sanjanja, odnosno san, doživljavali kao stvarno mjesto na koje čovjekov duh i duša odlaze tijekom spavanja.

Stari Grci i Rimljani snove su promatrali u religijskom kontekstu te su smatrali da su oni zapravo poruke od bogova ili signali pomoću kojih nam umrli pokušavaju nešto poručiti.
Upravo zbog toga, ljudi su svoje djelovanje temeljili na odsanjanim snovima i nerijetko su u njima tražili rješenje svojih problema.

Grčki filozof Aristotel smatrao je da su snovi posljedica fizioloških funkcija organizma. Prema njegovim tvrdnjama snovi su mogli dijagnosticirati bolesti i predvidjeti pojavu bolesti.
Na koji god način da su naši preci doživljavali snove, sve kulture su dijelile isti cilj – nastojanje da otkriju pravi smisao snova i da protumače njihovo značenje.

Iz tog nastojanja i temeljitog proučavanja spavanja i snova proizašla su brojna saznanja o snovima, zanimljivosti o snovima i sanjanju, a kroz povijest zabilježene su i brojne izreke, poslovice i citati o snovima.

Pročitajte neke od zanimljivosti o snovima i sanjanju

 

Koliko spavamo i koliko sanjamo?

Čovjek u svom životnom vijeku u spavanju provede oko 26 godina, a od toga oko 6 godina u snovima.

Odrasli ljudi sanjaju prosječno 1.5 do 3 sata tijekom jedne noći.

 

Posljedice nespavanja

Spavanje je jedna od osnovnih fizioloških potreba i nakon određenog vremena nespavanja kod čovjeka dolazi do posljedica kao što su zamućen vid, nerazgovijetan govor, dezorijentacija, gubitak pamćenja i koncentracije, a nakon dužeg vremena javljaju se paranoje, halucinacije pa čak i smrt.

Najduži period nespavanja zabilježen u povijesti je 18 dana, 21 sat i 40 minuta.

 

Žene i spavanje

Znanstveno je dokazano da ženski organizam treba oko sat vremena više sna nego što je to potrebno muškom organizmu.

Kroničan nedostatak sna kod žena za posljedicu ima tjeskobu, nervozu i depresiju.

 

Sanjanje u trudnoći

Studije su pokazale da se žene u trudnoći, za razliku od ostale populacije, više sjećaju snova i njihovih detalja. Ova činjenica se pripisuje hormonima, odnosno hormonalnim promjenama koje se događaju u tijelu žene za vrijeme trudnoće.

 

Pamćenje snova

Snovi se vrlo brzo zaboravljaju. Prosječan čovjek zaboravit će san koji je sanjao već desetak minuta nakon buđenja. Međutim, ako se probudimo tijekom REM faze spavanja, veća je vjerojatnost da ćemo zapamtiti san.

 

Sadržaj snova

Istraživanja koja su proučavala sadržaj snova kod muške i ženske populacije polučila su zanimljivim rezultatima.

zanimljivosti o snovimaPrema njima, radnja ženskih snova najčešće se odvija u poznatim, zatvorenim prostorima, dok se muški snovi vrlo često temelje na događajima koji se odvijaju na nepoznatim mjestima i na otvorenom prostoru.

U muškim snovima češće se pojavljuju skupine ljudi, dok žene sanjaju snove u kojima je prisutna jedna osoba, a najčešće se radi o osobi koju žena poznaje u svom stvarnom životu.

Oko 70% likova u muškom snu su muškarci, dok s druge strane, žene sanjaju o ženama i muškarcima u podjednakom postotku.

Snovi muškaraca nerijetko su prožeti fizičkim aktivnostima, nekim oblikom nasilja te seksualnim odnosima, dok kod žena u snovima pretežno prevladavaju verbalne aktivnosti i emotivni događaji.

 

Učestalost i duljina snova

Čovjek u prosjeku tijekom noći u sanjanju provede jedan do dva sata. To najčešće nije jedan san već više njih s različitim tematikama. Istraživanja su pokazala da se u samo jednoj noći može proživjeti čak do deset različitih snova.

 

Svi sanjaju

Ne postoji niti jedna osoba koja ne sanja, osim onih koji imaju psihičke poremećaje.
Ako mislite da
pripadate u skupinu ljudi bez sna, varate se – vi zapravo pripadate u skupinu koja se ne sjeća vlastitih snova.

 

I slijepi ljudi sanjaju

Slijepe osobe također sanjaju. San slijepih osoba ne temelji se na slikama, već na osjetilima mirisa, zvuka, dodira i sl. Ljudi pak, koji nisu slijepi od rođenja, nego su izgubili vid u određenom periodu života, imaju sasvim normalne, slikovite snove.

 

I životinje sanjaju

Nisu samo ljudi sanjari – i životinje mogu sanjati, tvrde znanstvenici. Psi, mačke te većina ostalih sisavaca imaju iste faze spavanja kao i ljudi; spavanje sporih valova – SWS (slow wave sleep) i spavanje brzog pokreta oka – REM (rapyd eye movement).
U ovu činjenicu najbolje ćete se uvjeriti ako promatrate psa dok spava. Trzanje šapicama, njuškom, žmirkanje očima, cviljenje pa čak i lavež – sve ove radnje tijekom spavanja znak su da je
psić upravo u carstvu snova.

 

Gospodari snova

Pojedini ljudi mogu kontrolirati svoje snove i sami “krojiti” njihov sadržaj jer su tijekom sna apsolutno svjesni da nisu u stvarnosti već da sanjaju. Takvi snovi poznati su kao lucidno sanjanje ili lucidni snovi. Određeni postotak ljudi u lucidnim snovima može prema svojoj volji kreirati određeni događaj, odnosno odlučivati o tijeku i radnji sna.

 

Djeca i snovi

Sasvim mala djeca nisu prisutna kao akteri u svom vlastitom snu. Djeca počinju sanjati sebe kao sudionika sna tek nakon 3. ili 4. godine života.

Nadalje, za razliku od odraslih ljudi koji najčešće sanjaju druge ljude i emocije, djeca daleko više sanjaju životinje. 

Tako će djeca vrlo često sanjati psa, mačku, konje, medvjede, lavove, zmije te razna čudovišta ili mitološka bića.

 

Crno bijeli snovi

Zanimljivosti o snovima dotiču se i crno bijelih noćnih avantura.

Snovi koje sanjamo najčešće su obojani mnoštvom boja, baš kao i stvarni svijet, no vjerovali ili ne, postoje i crno bijeli snovi.

Znanstvenici tvrde da su u prošlosti okidači za “bezbojno sanjanje” bili crno-bijeli TV prijemnici, odnosno gledanje televizijskog sadržaja u crno-bijeloj tehnici. Tada se je postotak onih koji su sanjali crno-bijele snove kretao oko 12%, dok je danas taj postotak daleko niži i iznosi oko 4%.

 

Paraliza spavanja ili paraliza sna

Paraliza sna ili spavanja je nemogućnost fizičkog pomicanja tijela tijekom sna. Za vrijeme REM (rapid eye movement) faze spavanja udovi su paralizirani, a pretpostavlja se da je to prirodan mehanizam organizma koji čuva sanjara od fizičkog proživljavanja događaja iz sna, odnosno od potencijalno opasnih pokreta.
Paraliza sna se događa za vrijeme spavanja, ali može se javiti i prije i nakon sna. Ako vam se dogodi da osjetite trenutnu oduzetost udova nakon buđenja – ne
brinite, u pitanju je najvjerojatnije paraliza sna.

 

Noćne more

Noćne more u snu su vrlo česta pojava koja se javlja kod većine sanjara.

Utvrđeno je da su negativne emocije daleko češće prisutne u snovima, nego one pozitivne, a prema tvrdnjama stručnjaka, najzastupljenija emocija u snovima je anksioznost.
Studija psihologa Jennie Parker,
sa Sveučilišta West of England pokazala je da žene doživljavaju više noćnih mora od muškaraca. Žene ne samo da imaju češće noćne more, već su njihove noćne more emocionalno intenzivnije.
Dakle, ukoliko se plašite svojih čestih noćnih mora i strahova u snu, imajte na umu da niste jedini – većina ljudi,
osobito pripadnica nježnijeg spola, u svojim snovima redovito proživljava razne oblike noćnih mora.

 

Sindrom Trnoružice ili Kleine-Levin sindrom

Sindrom Trnoružice ili Kleine-Levin se također može pripisati ovoj rubrici; zanimljivosti o snovima. Ovaj sindrom je poremećaj spavanja, koji karakteriziraju razdoblja prekomjerne količine spavanja. Osobe koje pate od Kleine-Levin-ovog sindroma u spavanju provedu i do 20 sati.
Za ovaj, prema znanstvenicima autoimuni poremećaj, do sada nisu pronađeni uzroci, ali ni adekvatan lijek. Znanstvenici tvrde da se ovaj poremećaj, koji pogađa najčešće djecu u potpunosti povlači u dobi od 12-15 godina starosti.
Louisa Ball, je petnaestogodišnja djevojčica iz Velike Britanije koja pati od sindroma Trnoružice i koja je jednom prilikom prespavala gotovo puna dva mjeseca – zaspala je u travnju, a probudila se je u lipnju.

 

Prekognitivni snovi i “déjà vu”

Prekognitivan san je san koji daje informacije u mogućim budućim događajima. Čak 63-98% ljudi vjeruje da je moguće imati prekognitivan san.
U istraživanju
je utvrđeno da je između 18-38% ljudi doživjeli barem jedan prekognitivan san tijekom života.

Nadalje fenomen “déjà vu” (već viđeno) odnosi se na snažan osjećaj da smo određeni događaj već proživjeli ili da smo o njemu sanjali. Ovo je također vrlo česta pojava – čak između 66 do 96% ispitanika potvrdilo je da su imali najmanje jedno “deja vu” iskustvo.

 

Kvaliteta sanjanja

Stručnjaci tvrde da kvaliteta sna ponajviše ovisi o fazi spavanja unutar koje koje se san odvija. Tijekom REM faze spavanja san je više realističan, a detalji sna su jasniji, za razliku od ostalih faza spavanja u kojima su snovi jednostavniji, kraći i manje živopisni.

 

Mjesečarenje

Mjesečarenje je jedan od najstarijih i najviše istraživanih poremećaja spavanja.

Mjesečarenje, odnosno hodanje u snu (somnambulizam) je prilično opasan poremećaj jer osoba tijekom spavanja nesvjesno hoda, govori pa čak i obavlja određene kompleksnije radnje, pri čemu može doći do ozljeđivanja samoga sebe ili drugih osoba.

Tijekom povijesti zabilježeni su slučajevi obavljanja raznih kućnih poslova, vožnje automobila, ispoljavanja fizičkog nasilja pa čak i ubojstava tijekom mjesečarenja.

Ovaj poremećaj spavanja pogađa između 1 do 15 % svjetske populacije. Najčešće se javlja kod djece između 6 i 12 godina, iako ni odrasli ljudi nisu pošteđeni.
Uzrok mjesečarenja, odnosno somna
mbulizma još uvijek nije poznat, iako se smatra da je glavni okidač za pojavu mjesečarenja zapravo ljudska podsvijest, ali i neki vanjski faktori kao što su nedovoljne količine sna, odnosno neredovit san, stres, prekomjerne količine alkohola i drugih opijata te pojedini lijekovi.

Ovo su samo neke zanimljivosti o snovima i spavanju, a u našim ostalim člancima svakako ćete pronaći još informacija te detaljnijih objašnjenja povezanih sa spavanjem i snovima.