Snovi – što su snovi i zašto sanjamo?

Snovi su slike i priče koje naš um kreira tijekom spavanja.

Oni mogu biti živopisni, ugodni, zabavni, ali i tužni, uznemirujući, strašni pa čak i bizarni.

U snovima nas prate emocije, baš kao i na javi. Tako dok sanjamo možemo biti sretni, oduševljeni i ispunjeni širokom paletom pozitivnih emocija. Ali isto tako možemo biti i ljuti, tužni, uplašeni, razočarani itd.

Svi imamo snove, ali ih se mnogi od nas nakon buđenja ne sjećaju pa stoga mislimo da nismo niti sanjali. No, stručnjaci tvrde da svaka osoba tijekom jedne noći odsanja čak četiri do šest različitih snova.

To se može događati u bilo kojem trenutku. Međutim, većina snažnih snova javlja se tijekom REM faze spavanja (eng. rapid eye movement).

 

Zašto sanjamo?

Postoje mnoge teorije o tome zašto sanjamo, ali ni znanstvenici još sa sigurnošću ne mogu odgovoriti na to pitanje.

Neki smatraju da pojedini snovi mogu pomoći našem mozgu da obrađuju naše misli i događaje proživljene u danu.

Drugi pak vjeruju da su oni samo rezultat normalne aktivnosti mozga i da nemaju dublji smisao ili svrhu. Prema njima, te slike koje naš mozak stvara su samo besmislene aktivnosti mozga.

Postoje i oni koji tvrde da snovi postoje zbog očuvanja zdravlja čovjeka, odnosno da su oni neophodni za naše mentalno, emocionalno i fizičko zdravlje.

Ovu tezu o zdravstvenim dobrobitima su potvrdile i neke studije. U jednoj od njih, istraživači su probudili sanjare baš u trenutku kada su ulazili u REM fazu spavanja. Otkrili su da su se kod osoba kojima je prekinut san posljedično pojavile razne negativne posljedice. Neke od njih su bile: povećana napetost, nervoza, nemir, anksioznost, depresija, oslabljena koncentracija, nedostatak koordinacije i sl.

 

Koje je uopće značenje snova?

Baš kao što postoje različita mišljenja o tome zašto sanjamo, postoje i različiti odgovori na pitanje što znače naši snovi.

Neki stručnjaci tvrde da događaji proživljeni za vrijeme spavanja nemaju veze s našim stvarnim emocijama ili mislima. Oni smatraju da su snovi samo čudne priče koje se ne odnose na stvaran život.

Drugi pak smatraju da oni mogu odražavati naše temeljne misli i osjećaje – naše najdublje želje, strahove i zabrinutosti. Osobito ako se radi o ponavljajućim snovima. Prema njima, analizom i tumačenjem svega što smo sanjali, možda možemo dobiti bolji uvid u samoga sebe i u vlastiti život.

Mnogi ljudi su potvrdili da su tijekom spavanja “vidjeli” svoje najbolje ideje ili životne poteze. Zbog toga postoji vjerovanje da proživljene noćne dogodovštine mogu biti temelj za razvoj kreativnosti kao i za ispravno djelovanje.

Sigmund Freud, austrijski neurolog i utemeljitelj psihoanalize smatrao je da je san prozor u našu podsvijest.Vjerovao je da on može otkriti nesvjesne želje, misli i strahove. Osim toga, Freud je zastupao mišljenje da su događaji proživljeni za vrijeme spavanja prirodan obrambeni mehanizam koji postoji kako bi ljudi ostvarili i zadovoljili svoje želje koje su u javnosti neprihvatljive za okolinu i društvo.

 

Mogu li snovi predvidjeti budućnost?

Postoje mnogi primjeri situacija u kojima su snovi bili svojevrstan uvod u događaje koji su se uskoro i dogodili na javi.

Stručnjaci vjeruju da mogu postojati dva osnovna razloga razlozi zbog kojih se san obistinjuje, a to su slučajnost ili nesvjesno povezivanje poznatih informacija.

Međutim, potvrđeno je da on ponekad može odigrati motivacijsku ulogu i potaknuti čovjeka da u stvarnom životu djeluje na određeni način, u svrhu donošenja odluka ili promjena u vlastitom životu.

Osim toga, snovi mogu imati i upozoravajuću, odnosno zaštitničku ulogu. Nerijetko se nakon neke noćne more bolje koncentriramo na dnevne događaje te opreznije pristupamo opasnim i prijetećim situacijama. Razlog je upravo to što smo pod dojmom negativnog događaja koji smo proživjeli u snu.

Različiti ljudi nerijetko sanjaju slično – snove krvi, o progonu i bijegu, padu s litice, hodanju kroz blato i sl.. Ove vrste snova vjerojatno su uzrokovane sakrivenim stresom ili tjeskobom i njihovo tumačenje, odnosno značenje je jedinstveno za svaku sobu.

Zbog toga, mnogi stručnjaci kažu da se sanjari ne bi trebali oslanjati na tumače snova. Prema njihovom mišljenju, knjige tumači snova koje analiziraju neku sliku ili simbol, objašnjavaju odsanjane pojmove univerzalnim objašnjenjima, A budući da postoje različiti razlozi zbog kojih neka osoba sanja određeni san time su i njegova tumačenja jedinstvena za svaku osobu.

Iako znanstvenici do danas nisu sa sigurnošću uspjeli objasniti razloge “noćnih avantura”, mnogi ljudi su ipak uspjeli u svojim snovima pronaći smisao i značenje.

Zašto je snove teško zapamtiti?

Istraživači ne znaju zašto se ne sjećamo nekih snova i zašto se oni kojih se uspijemo sjetiti tako lako i brzo zaboravljaju.

Pretpostavlja se da je ljudski mozak programiran da ih zaboravlja, jer u slučaju kada bi sve odsanjano pamtili, možda ne bi bili u stanju razlikovati te događaje od onih realnih.

Također, dokazano je da je teže zapamtiti ono što sanjamo tijekom REM faze, jer tada naše tijelo može ugasiti sustave u našem mozgu odgovorne za stvaranje sjećanja. Vjerojatno možemo zapamtiti samo on što “proživimo” neposredno prije nego što se probudimo, kada su neke aktivnosti mozga ponovno uključene.

To znači da će oni koji se ne bude tijekom noći, vjerojatno teže zapamtili svoje snove u usporedbi s onima koji se bude nekoliko puta u noći.

Neki istraživači tvrde da naši umovi zapravo ne zaboravljaju snove, već da mi ne znamo kako im pristupiti. Oni mogu biti pohranjeni u našoj sjećanju, čekajući da ih se prisjetimo. Ova tvrdnja može objasniti činjenicu da se ponekad iznenada prisjetimo nekog dijela sna kasnije tijekom dana. Naime, vrlo je vjerojatno da je neki događaj u toku dana “probudio” memoriju i potaknuo nas da se prisjetimo onoga što smo proživjeli tijekom noći.

Kako lakše zapamtiti snove?

Postoje određene radnje koje mogu utjecati na sposobnost pamćenja njihovog pamćenja:

  • buđenje bez alarma – veća je vjerojatnost da ćemo se prisjetiti snova ako se budimo prirodno. Kada alarm zazvoni, mozak se usredotočuje na njegov zvuk, a ne na san.
  • podsjećanje – ako se želimo sjetiti svojih snova, trebali bi donijeti svjesnu odluku da se želimo sjetiti, što povećava šanse da će se to i dogoditi. Dakle, neposredno prije spavanja, podsjetite sami sebe da želite zapamtiti san.
  • reprodukcija snova – ako intenzivno razmišljate o snu odmah nakon buđenja, možda će vam biti lakše zapamtiti ga kasnije. Dokaz tomu su snovi strašne tematike. Naime, san tijekom kojega smo se jako uplašili najčešće iz straha i nelagode analiziramo odmah nakon buđenja, a upravo takvi noćni događaji nam najčešće i ostaju dulje u sjećanju.

Iako nam je znanost dala uvid u mnoge funkcije mozga i omogućila nam da spoznamo i naučimo zaista mnogo o ljudskom mozgu, ipak, možda nikada nećemo doći do jasne spoznaje o tome što zapravo znače slike koje vidimo dok spavamo.

Drugim riječima, snovi su fascinirali čovječanstvo od samih početka civilizacije, a vjerojatno će tako i zauvijek ostati.